mercredi 11 juin 2014

Le ti leskargo

LE TI LESKARGO



Ya vé un zour in ti leskargo ya vé perdi son momon . Li té tir in pé oqui, li lété ral in pé, li té ronronne in pé dé fwa. 
Bin le ti leskargo li té yem pa di tou travay dan potazé li li té yem désiné...

Et ya vé son papa li té touzour rant dériér li.
Son papa i té di : « Arét fé ton parés don ! Lèv in pé, lèv in pé don ! Ton bann kamarad i bék la klé a ou asiz soloman pou gad flere pousé ! ». 
Son pèr té le sèf de leskargo ! Li té pans soloman a son travay ! Li té fé mem pa in kont ek son ti garson, li té touzour rant derièr li.
Li vé ke son fis resamb a li. 

Ben, le ti leskargo navé in ti koud gous pou desiné. 
Li té desin partou dans son shamb. Son papa la zamé rant dan son shamb , sèt pousa ke le papa i vwa pa telman son fis.

Son bann kamarad la té bèk dan dur. Zot i té vé ke li té sava. 
In zour, le ti leskargo son gozié té sek. Li sava bwar in pé de lo, é la,li antan son bann kamarad i koz derièr son do. Li sava gèt, in pé pou gad bana, kwe bana i pou di, bana pou di in nafer i blès a li.
Bana i vwa pa ke le ti leskargo pou gèt a zot . Le ti leskargo la antand bana.
Ladsi le ti leskargo lé tris, é li désid kit son kaz, kit son kour. 

Kan larivé lo swar son papa pou kri a li pou manz. Li pou di « té ! Bin ousa i lé ti marmay la ? 
Té sa...tré lontan pou shèsh a li, bin ousa i lé don ? » 
Son papa té afolé li pou shèsh a li partou pou kri a li. 
Son bann kamarad la antandu sa. I té di « anfin li la baré ! Paske li té sér a rin a tir la !!!»
Le ti leskargo li sava lwin lwin lwin dann fon la ravin...

Kan li gayn pu rampé, li repoz a li din kou. Li souf in kou pou réflési. I ferm in ti kou son zié.
Apré li la entandi un ti vwa. Pi li vwa un gran lumièr blans. 

Apré li vwa son momon, i di a li
« Oussa ou sava ? Bana la bezwin ou laba. Déor lé tré denzéré rant la kaz ! »
Ti lescago i répond : « nan mi sa pi la ba mwin. Bana é tro méchan ek mwin, bana i yèm pa mwin, i di a mwin ke mi lé pares. Bin mwin la, mi yèm pa fé sa mwin ! Mwin mi yèm désiné mwin, é papa lé zamé kontan de mon bann travay ! Li ve ke mi resamb a li ! »
Le momon i di « bin a mont bana out talan, bana va yèm a ou plis ! ».
Le ti leskargo i réflési in kou. Li la trouve un ti lidé. I pans   «  ou la bin rézon momon! »

Kan li rouv son ziè li trouve pu son momon. Li té krwa li té pou rèv . La li sa va son kaz. Li vwa un gran galé li trap un tomate, un papay, in ti kane , in tipiman,in ti koko , dé banan ,dé troi mang ...tousala.
Li dessine son bann kamarad kan té zwé kanèt , la rou , ti toupi, dan tan lontan. Le ti leskago li la désin osi son monmon ken son monmon té ankor la. Kan li la fini son désin li sa rant son kaz. 

In de son bann kamarad i vin aprésié in pé déor.
Li vwa un gran désin li sa cri domoun.
Son papa i di « kosa la rivé ankor la ?  » 
Kan li vwa sa li lé té bouze pi son papa lavé lam ki roul dan zié
In kamarad sa kri lo ti leskargo pou di a li : « viyn vwa sa parès, un moun la désin out momon ek nou ken nou té ti ! »

Kan bana la rant dan son shamb. Bana la pi bouzé bana la di selman « OUAOU !!!! ». 
Son papa lariv pa dérièr. Son papa té plèré : solman li la di « mon ti garson aou lé tré fèb pou bèk dan dur mé lé tro for pou désiné. 
Mi lé kontan de ou mon ti leskargo  » 

Aprè sa le papa la trouv un ti travay pou li .
Li sa dékor le kan paske aven zot kan té sale .
La la ! Zot kan lé tré zoli.
Apré bana té viv héré dan la zwa é dan la bann umèr.
Zot i koné kwe kom le ti leskargo, sort derièr soley, alé fé zot rév…

FIN

Histoire entièrement écrite en créole par Quentin ( MFR 4ème)




Aucun commentaire:

Enregistrer un commentaire